10.11.2013.

Kako postići kvalitetnu vezu

Ulaskom u adolescentsku vezu njegujte i razvijajte skladne odnose s partnerom ili partnericom kako biste stvorili temelje za kvalitetnu vezu. Da biste u tome uspjeli, potrebno je razviti vještine slušanja, jasnu komunikaciju, prepoznavanje i iskazivanje međusobnih potreba i emocija, vještine pregovaranja i rješavanja sukoba.

Prije nego što postanete par upoznajte se kao prijatelj i prijateljica. Poželjno je imati zajedničke interese i vrijednosti. Jasno istaknite svoje granice i tražite da partner ili partnerica poštuje ono što vam je važno. Naučite svoje neslaganje izreći bez vike i svađe. Uvijek informirajte nekog gdje ste i kad planirate povratak. Imajte rezervni plan i telefon uz sebe ako što krene u pogrešnom smjeru.

Suzana Ribarić, prof.

22.11.2013.

Znakovi nasilja u vezi

-partner/ica vam prijeti da će vas ostaviti, pretući, ubiti, zastrašuje vas

-omalovaža vas i govori da ste to sami izazvali, govori vam da vas voli nakon što je vikao na vas

-koristi ljubomoru da bi opravdao svoje ponašanje

-naziva vas pogrdnim imenima, vrijeđa vas u društvu

-uhodi vas, stalno prijeti i zove na telefon

-uzima vam novac, kupuje vam nešto, a onda vas time ucjenjuje

-ne dopušta vam izlaske s prijateljicama i prijateljima,kontrolira svaki pokret, odjeću, želi da stalno budete uz njega, ne dopušta da razgovarate s osobom suprotnog spola

-kad god poželi očekuje da ste mu dostupni

-fizički vas zlostavlja

-prisiljava vas na spolni odnos

Ako ste vi ili vaša prijateljica ili prijatelj doživjeli nešto od navedenog znači da se radi o nasilju u vezi. Nijedna zlostavljana osoba ne zaslužuje nasilje. Takvu vezu treba prekinuti.

Svi imaju pravo na život bez nasilja.

Suzana Ribarić, prof.

9.11.2013.

Treba naučiti kako učiti

Količina znanja koju danas trebate usvojiti mnogo je veća od razine znanja koju su u prošlosti trebali znati vaši vršnjaci. Rješenje kako tomu doskočiti i odgovoriti na sve veće zahtjeve koji se pred vas postavljaju je u kvalitetnom, sustavnom i planskom učenju. Kako biste uštedjeli vrijeme i kvalitetno ga upotrijebili naučite rasporediti i planirati učenje.

Da biste postigli dnevnu rutinu učite uvijek u isto doba dana na istom mjestu. Za postizanje bolje koncentracije imajte na radnom stolu samo potrebne stvari za učenje.

Problemi u učenju se smanjuju ili nestaju ako izbjegavate

-površnost u radu i lošu organizaciju učenja

-odgađanje učenja

-učiti samo iz zabilješki

-stalno gledate TV, slušate preglasnu glazbu ili igrate igrice na kompjutoru

-loše se hranite, premalo spavate ili ne unosite dovoljno tekućine

Napravite tjedni plan učenja što će vam omogućiti planiranje, pravovremeno opterećenje i procjenu opterećenosti tijekom tjedna, a tako i kontrolirate učinjeno i smanjujete strah od učenja i odgovaranja.

Učinkovito učenje postiže se aktivnim učenjem:

-slušajte na satu i hvatajte bilješke

-kod kuće pročitajte lekciju i usporedite je s bilješkama

-pitajte se što treba naučiti i što od postojećeg znanja možete iskoristiti

-razjasnite sve pojmove i podvucite ključne riječi, a pored teksta bilježite svoje komentare

-učite s razumijevanjem kako biste prepoznali bitno od nebitnog gradiva

-postavljajte si pitanja iz gradiva

-istaknite bitne pojmove u tekstu bojom ili podcrtavanjem

-ponavljajte naučeno naglas

-povezujte novo gradivo s ranije naučenim

-nejasno gradivo ne preskačite nego sami razrješite ili potražite pomoć drugih učenika ili profesorica

-tražite pojašnjenja u literaturi

-obnavljajte naučeno gradivo, najbolje je da prvo ponavljanje bude 24 sata nakon učenja

-drugo ponavljanje preporučuje se nakon 3-4 dana

-učite u intervalima s pauzama od 10-15 minuta

Potražite pomoć ako imate

-lošu koncentraciju

-tjeskobu ili depresiju

-strah od učenja i provjere znanja

-osjećaj nezadovoljstva sa svojim izborom zanimanja

POZITIVNO MISLITE O SEBI I NAGRADITE SE KADA OSTVARITE CILJEVE IZ PLANA UČENJA (IZLASCI, DRUŽENJE, SLUŠANJE MUZIKE, ODLAZAK NA KONCERTE ILI PREDSTAVE I DR.)

Suzana Ribarić, prof.

10.11.2013.

Uzroci rizičnog ponašanja

Znate li da adolescenti više ulaze u rizična ponašanja zbog nedovoljne razvijenosti frontalnog režnja i nemogućnosti kontrole impulsa, što adolescente čini ranjivijom skupinom. U cilju zaštite adolescenata uloga roditelja i društva je ograničiti prilike u kojima adolescenti mogu upasti u probleme dok se u potpunosti ne razvije njihov vlastiti sustav samokontrole kad će biti u stanju donositi promišljene odluke.

Znate li da je u porastu učestala konzumacija alkohola i drugih vrsta ovisnosti kao što su pušenje, kladionice, ovisnost o kompjutoru i TV?

Mnoge naše odluke u životu dolaze sa zadovoljstvima i rizicima. Odluka piti ili pušiti može donijeti neka trenutačna zadovoljstva, ali i uključiti rizike. Na primjer, alkohol može smanjiti vaše rasuđivanje i snagu, povećati rizik od nesreća i ozljeda i ranjivost na nasilje i spolno prenosive infekcije.

Dugotrajna ili redovita upotreba može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Iako možda i nije realno misliti kako će mladi ljudi i ostali u potpunosti prestati koristiti neka sredstva ovisnosti, bitno je biti svjestan rizika vezanih uz upotrebu istih i biti u stanju smanjiti štetnost koju bi ovisnost mogla imati u vašim životima i odnosima.

Konzumacija raznih sredstava ovisnosti dovodi do promjena u ponašanju, otežane komunikacije, psihomotornog nemira, izostanaka s nastave, lošeg školskog uspjeha, bježanja od kuće, gubitka kratkotrajnog pamćenja, koncentracije i drugih poteškoća.

Cilj je škole, uz roditelje i društvo, poticati otvorenu komunikaciju o problemima i educirati mlade o učincima i posljedicama konzumacije duhana, alkohola i droga na fizičko i mentalno zdravlje.

Biti svjestan anksioznosti i napetosti u svakodnevnom životu pomaže razvijanju raznih oblika pozitivnog usmjeravanja i izbjegavanja ponašanja koje može odvesti do ovisnosti. Ovisnost je nekada posljedica nemogućnosti pronalaska izlaza i rješenja problema. Često je ovisnost povezana s emocionalnim problemima koji počinju stvarati prazninu u našim životima, raste nezainteresiranost, gubi se motivacija za školu i druge aktivnosti. Važno je naučiti da čak i kada se sve oko nas čini lošim, uvijek se može nešto učiniti, te nikada nije kasno zatražiti pomoć.

Kad adolescent uvidi da je njegova konzumacija sredstava ovisnosti neodgovarajuća sa slikom koju ima o sebi ili s njegovim osjećajima o tome kakvi bi trebali biti i što bi trebali raditi javlja se nezadovoljstvo koje ga dovodi ili do još većih problema ili se odlučuje promijeniti ponašanje. Adolescent mora promijeniti razmišljanje o samome sebi i biti motiviran za pozitivnu promjenu. U tom procesu pomažu mu stručne osobe kao što su socijalni pedagozi, psiholozi, psihijatri i drugi stručnjaci.

Suzana Ribarić, prof.

22.11.2013.

I PIJENJE SAMO VIKENDOM JE OVISNOST

Znate li da se u ovisnost o alkoholu osim kontinuirane uporabe velikih količina alkohola ubraja i uporaba velikih količina alkohola samo vikendom?

Što je dobna granica prvog susreta s alkoholom niža, to je rizik za alkoholnu ovisnost veći. 15-godišnjak može postati ovisnik nakon 6 mjeseci pijenja alkohola.

Mladi ljudi često ispijaju velike količine alkoholnih pića u kratkom vremenu što im može ugroziti život. Mnogi misle da im alkohol podiže raspoloženje, smanjuje napetost i ublažava svakodnevne probleme. Takvi su osjećaji trenutni no ubrzo dolazi do promjene raspoloženja jer alkohol deprimira središnji živčani sustav.

Alkohol također može otkriti ili povećati naše temeljne osjećaje. To je jedan od razloga što mnogi mladi nakon dobrog raspoloženja i euforije postaju ljuti i agresivni. Ako su naši temeljni osjećaji anksioznost, ljutnja ili nezadovoljstvo u alkoholiziranom stanju ti osjećaji biti će veći. Pijenje alkoholnih pića dovodi do rizičnog ponašanja zbog nagle promjene ponašanja i gubitka samokontrole. Alkohol smanjuje procjenu i dovodi do nezaštićenih spolnih odnosa i mijenjanje partnera što pridonosi zarazi spolno prenosivim bolestima, HIV-u, neplaniranoj trudnoći, nasilju i dr.

Pijenje alkohola izaziva brojna tjelesna i mentalna oštećenja.

Samo jedna noć opitosti izaziva:

glavobolju i mamurnost,

povećan umor,

probleme s pamćenjem i slabu koncentraciju,

loš san,

dehidraciju,

gastritis, žgaravicu, reakciju jetre

IZABERITE

reći NE i prepoznajte pritiske okoline

rješavanje problema i sukoba bez alkohola

odgovornost prema sebi i drugima

vozača koji ne pije

dobru zabavu koje ćete se sjećati

Suzana Ribarić, prof.

10.11.2013.

Pomoć prijateljima

Kako pomoći prijatelju/prijateljici koji ima problem s alkoholom ili drugim vrstama ovisnosti

Budite uz njih i pitajte kako se osjećaju

Ne kritizirajte ih u lice niti u društvu s drugima

Predložite im što bi mogli napraviti, ali nemojte navaljivati. Morati će donijeti vlastite odluke

Ohrabrite ih da misle pozitivno o sebi

Ohrabrite ih da potraže stručnu pomoć

Potaknite ih da se obrate roditeljima, profesorima i stručnom timu škole

Uputite ih odraslima s kojima osoba može razgovarati i dobiti podršku

Suzana Ribarić, prof.

8.10.2015.

DAN MENTALNOG ZDRAVLJA 10.10.2015

Što je mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje je stanje osjećajne i socijalne prilagodbe u različitim područjima života.

Mentalno zdravlje znači imati zdravo stanje uma, zdrave misli i zdrave emocije.

Mentalno zdravlje je osjećaj mira sa svijetom i sa samim sobom.

RIJEŠI ANAGRAM I OTKRIJ KAKO MOŽEŠ SAČUVATI SVOJE MENTALNO ZDRAVLJE:

BEJŽAJV

AČIJT

JODURČUK

MAJI VAST

LAVNITOJOR

UDIB KTAANIV

ARŽIT OOĆMP

AMIJ LJRPJITEEA

RJOIIGANRAZ ES

KRIŽALJKA O MENTALNOM ZDRAVLJU:

ODGOVORI:1.kriza, 2.nezaposlenost, 3.mediji, 4.samopouzdanje, 5.škola, 6.Maslow, 7.školski neuspjeh, 8.promocija, 9.stres, 10.stigma

Svaki peti adolescent ima probleme mentalnog zdravlja koji ometaju njegove ili njezine kognitivne, emocionalne ili socijalne sposobnosti.

Ti problemi javljaju se u obliku niskog samopoštovanja, tjeskobe, stresa, poremećaja u prehrani, depresiji ili poremećajima u ponašanju.

Primijetiš li da netko od tvojih vršnjaka/inja ima problem, pruži mu potporu i uputi ga da potraži stručnu pomoć kako bi se što prije oporavio/la.

Mjesta gdje možete potražiti pomoć

- obiteljski centar, Preobraženska 4/iv ili Ul. grada Chicaga 13 i 17,

tel: 4577 194

SAVJETOVALIŠTE ZA MLADE Zavoda za javno zdravstvo, Remetinečki gaj 14,

tel.:01 4696117, 65 21 088)

CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE , Dom zdravlja Zg- zapad Baštijanova 52, Zg,

tel.: 01 366 7546

- besplatne usluge, bez uputnice uz najavu

Suzana Ribarić, prof

9.11.2013.

Za zdravo tijelo i zdrav um

Svi imamo potrebu za zadovoljenim biološkim potrebama koje se odnose na zaštitu života (hrana, voda, disanje, spavanje, kretanje, odmor i sigurnost). Uz njih trebamo razviti odnos prema sebi, što je početak razvoja samopouzdanja, te odnos prema drugima. Kad zadovoljimo te potrebe formiramo svoja uvjerenja, stavove, navike i osobnu odgovornost. Kvalitetnim zadovoljavanjem navedenih potreba možemo utjecati na razvoj mozga i izabrati ponašanja koja će pozitivno utjecati na naš život i zdravlje.

BIRAJTE

1. hranu koja pomaže učenju i gradi mozak ( voće, povrće, piletina)

2. svakodnevno doručkujte jer o tome ovisi funkcioniranje mozga

3. redovito vježbajte jer time podižete razinu serotonina u mozgu i poboljšavate izgled

4. dišite na nos, ravnomjerno i ujednačeno, posebno kad ste napeti

5. izaberite šalicu mlijeka za miran san

6. smanjite stres svakodnevnim učenjem i slušanjem na satu

7. planirajte odmor kroz organizirane aktivnosti ( sport, pjevanje, sviranje i drugi hobiji)

8. pružite prijateljima i prijateljicama podršku

9. imajte razumijevanje za osobe koje su drugačije od vas

10. činite dobre stvari sebi i drugima

11. smanjite mogućnost da postanete žrtvom nasilničkog ponašanja pravilnim držanjem

12. budite cool i izaberite nepušenje

13. budite drugačiji/je i pijte vodu

14. imajte stav i branite svoje interese asertivnom komunikacijom

15. imajte prave, a ne virtualne prijatelje

Suzana Ribarić, prof.

25.01.2014.

Kako zdravo jesti?

Hrana i pravilne prehrambene navike uz odmor i tjelesnu aktivnost ključne su za zdrav život.

Prehrambena piramida pokazuje ravnotežu između različitih vrsta namirnica i osigurava da tijelo primi raznovrsnu hranu.

Odaberite:

-raznovrsnu hranu

-uskladite unos hrane i tjelesnu aktivnost

-zadržite ili smanjite težinu

-prehranu bogatu vlaknima:

voće, povrće i žitarice

-nezasićene masti (maslinovo, suncokretovo ulje) u umjerenim količinama

-više ribe

-koristite jogurt

-kruh od cjelovitih žitarica

-prirodne sokove

Izbjegavajte:

-šećer

-alkohol

-sol

-gotovu brzu hranu koja je puna masti

Zamjenite:

-grickalice (čips zamjenite kokicama ili suhim voćem)

-prženu hranu na ulju s pečenom u pečnici ili na grilu

-prženi krumpir na ulju s pečenim u pečnici ili kuhanim

-masne sireve s velikim postotkom masti s onima koji imaju manji postotak ili svježim kravljim sirem

Suzana Ribarić, prof.

24.11.2014.

LJUTNJA

Ljutnja se javlja kad smo isprovocirani iznad granice svoje izdržljivosti. To je normalna reakcija na situaciju koju ne želimo prihvatiti. Ljutnja je jedan od osjećaja koji drugi najteže prihvaćaju i obično se na nju odgovara ljutnjom koja može dovesti do sukoba. Ispod osjećaja ljutnje često se nalazi osjećaj povrijeđenosti, straha ili zabrinutosti. U redu je da se ponekad naljutimo ali nije normalno ako se često ljutimo, ako ne uspijevamo kontrolirati svoju ljutnju ili ako nam to postane stil ponašanja.

Ljutnja je opasna za naše zdravlje i za naš odnos s drugim ljudima.

Upozoravajući znaci ljutnje su:

Ljutnja se razvija postepeno i ljuta se osoba ponaša:

• pritajeno kad ni sebi ne želi priznati da se na nekog ljuti

• koristi šutnju kao oružje

• okrivljuje i posramljuje druge

• viče i psuje na druge

• prijeti i proganja

• udara

• gubi prisebnost i bez kontrole je

Što treba činiti s ljutnjom?

• najbolje je odmah pokazati ljutnju i reći što nas je naljutilo

• u nekim se situacijama suzdržimo dok ne dođemo doma gdje možemo napisati pismo osobi koja nas je naljutila, boksati jastuk, vježbati, udarati loptu, prašiti tepih, duboko disati i dr.

Zdrava ljutnja

-osoba razmišlja koji su razlozi zbog koje je druga osoba prekršila pravila osobe i udarila na njeno samopouzdanje

-ne smatra da je uvijek u pravu

-može se staviti u ulogu druge osobe

-planira asertivno rješenje nesporazuma

Suzana Ribarić, prof.

18.11.2013.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-a

1.12.2013. - SVJETSKI DAN AIDS-a

Znate li da se

CheckPoint Zagreb Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) i Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba ujedinjuje s ostatkom Europe sudjelujući u prvom Europskom tjednu testiranja na HIV, od 22. – 29.11.2013. godine, kako bi povećali svijest o prednostima testiranja te potaknuli što veći broj osoba na testiranje na HIV i hepatitis.

Velik broj ljudi s HIV-om nije svjestan da su HIV pozitivni i nisu testirani prije pojave simptoma. Kada se HIV dijagnosticira relativno kasno i liječenje počinje kasnije, a zdravstvene komplikacije su daleko ozbiljnije. Neznanje o HIV pozitivnom statusu povećava i vjerojatnost da se HIV nesvjesno prenese drugima. Suprotno tome, većina onih kojima je HIV dijagnosticiran rano (ubrzo nakon infekcije), i kojima su pravodobno pruženi odgovarajuća zdravstvena skrb i liječenje, mogu nastaviti živjeti zdrav život. Također, vjerojatnost prenošenja HIV-a drugima je znatno smanjena. Stoga se treba pravovremeno testirati i otkloniti sumnju.

Testiranje je besplatno, anonimno i brzo, a provodi se u Ulici kneza Domagoja 10 i u Klinici za infektivne bolesti. Preporučuje se mladima s rizičnim ponašanjem koji su imali:

nezaštićeni spolni odnos,

partnera koji je rizičan,

mijenjali su partnere,

bili su pod utjecajem droge i alkohola.

Normalno je osjećati strah i zabrinutost prije testiranja koji se može odagnati podrškom prijatelja, stručnjaka u centru i drugih osoba u koje imate povjerenje.

Saznanje za HIV pozitivni status predstavlja šok za svaku osobu. Najčešći izvor stresa za osobe s HIV-om su stigma i diskriminacija koji izazivaju kroničnu patnju i osjećaj izolacije. Javlja se anksioznost i depresija koja narušava mentalno zdravlje

Cilj zdravstvenih radnika je edukacija mladih i zajednice o rizičnom ponašanju, HIV-u, AIDS-u, prenosu i liječenju, te važnosti pružanja socijalne podrške oboljelim osobama kako bi poboljšali njihovu kvalitetu života.

Suzana Ribarić, prof.

25.01.2014.

PREVENCIJA KRIŽOBOLJE KOD SREDNJOŠKOLSKE POPULACIJE

Križobolja je rezultat suvremenog načina života i smanjenja svih oblika kretanja. Vodeći je uzrok kronične nesposobnosti a glavni simptom je bol. Javlja se u svim dobnim skupinama. Djeca vrtičke dobi svakodnevno se kreću i uključuju u razne oblike tjelesne aktivnosti. U osnovnim školama količina aktivnosti ovisi o prostoru i programu te sklonostima roditelja. Težište je sve više na "talentiranoj", a zapostavljaju se pretila i nespretna djeca. Motivacija mladih u srednjoj školi za vježbanje je sve manja.

Uzroci križobolje kod adolescenata/ica su nepravilno i prekomjerno naprezanje, manjak tjelesne aktivnosti, nepravilan višesatni tjelesni položaj osobito sjedenje ispred računala, prirođeno iskrivljenje kralježnice, ozljede, nepravilna prehrana, pretilost, prenesena bol, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, nepravilno dizanje tereta, prevelika emocionalna napetost i kronični stres.

Prema Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu zanimanje medicinske sestre najugroženije je za pojavu križobolje (87%) i vodeći je uzrok smanjene produktivnosti.

-medicinska sestra 87%

-vozač kamiona 86%

-transportni radnici 70%

-građevinski radnici 59%

PREVENCIJA

Potrebno je provoditi funkcionalnu kineziterapiju pomoću održavanja ili vraćanja u ravnotežu mišičnih skupina fleksora i ekstenzora trupa, glave, gornjih i donjih udova kako bi se uspostavio posturalni refleks i održalo pravilno tjelesno držanje.

-redovita tjelesna aktivnost ( zagrijavanje, vježbe istezanja, disanja, relaksacije i kondicije)

-pravilna prehrana s dostatnim unosom proteina i 6-8 čaša vode

-rano otkrivanje deformacija sustava za kretanje

-ravnomjerno rasporediti nošenje tereta

-kultura bavljenja sportom

-zaštitni položaji za kralježnicu

-nošenje adekvatne obuće i higijena stopala

-ergonomski položaj kod korištenja računala i dr.

-pravilno ustajanje iz kreveta preko boka

Edukacija o pravilnim položajima u radu

- podizati pacijenta u paru

- prilagoditi visinu

- tražiti ergonomsku prilagodbu pomagala

Suzana Ribarić, prof.

26.04.2015.

SCHÜLER IN DER WELT DER EMOTIONEN (UČENICI U SVIJETU EMOCIJA)

Učenici 1.c su na satu njemačkog jezika pripremili plakat vezan za projekt PREPOZNAVANJE I REGULACIJA EMOCIJA. Njihov zadatak je bio navesti sedam temeljnih emocija - strah, iznenađenje, tugu, prezir, veselje, bijes i gađenje, a zatim su te iste emocije primijenili u različitim frazama i izrekama. Radi se o vrlo čestim frazama tj. izrekama tipa: STRAŠLJIVAC = DER ANGSTHASE, KUHATI OD BIJESA = VOR WUT KOCHEN, NA MOJE IZNENAĐENJE = ZU MEINER ÜBERRASCHUNG, BITI U KOROTI - IN TRAUER SEIN, GNUŠATI SE NEČEGA = SICH VOR ETWAS EKELN, BITI IZVAN SEBE OD VESELJA = AußER SICH VOR FREUDE SEIN itd.. Time su povezali svoje znanje hrvatskog i njemačkog jezika, proširili svoje shvaćanje o svijetu emocija, naučili neke nove fraze na njemačkom jeziku, radili u timu i parovima, a neki su i pokazali svoj crtaći talent te sposobnost improvizacije i davanja ideja.
Pogledajte fotografije

Aleksandra Vučinić

6.07.2015.

PROJEKT EMOCIJE

Tijekom 2014/2015. godine u našoj školi proveden je projekt na temu "Emocije". Socijalni razvoj mladi formiraju u obitelji i okruženju, a posebno je važan u školi kad se mlada osoba prilagođava grupi u kojoj treba razviti zajedništvo i suradnju. Predpostavka uspješnog socijalnog razvoja je uspješan emocionalni razvoj za koji je bitno prepoznavanje i razumijevanje svojih i tuđih emocija. Da bi emocionalni razvoj učenika i učenica bio uspješniji razvijali smo pozitivnu emocionalnu atmosferu u razredu i školi s ciljem razvoja samopouzanja učenika/ca , uspješne radne atmosfere i boljeg mentalnog zdravlja.

Pokazali smo kako su emocije uključene u sve što nas okružuje pa tako i u naše predmete. U projekt su se uključile nastavnice iz zdravstvene njege, mentalnog zdravlja, zemljopisa, hrvatskog, njemačkog, engleskog i latinskog jezika, pedagogije, fizike, građanskog odgoja i razrednice na satovima SRO-a. Učenici/ce su uz podršku i vođenje predmetnih nastavnica učili kako prepoznati emocije, gdje ih osjećaju na tijelu, opisivali su svoje emocije i prepoznavali svoja ponašanja ovisno o tome jesu li imali pozitivne ili negativne emocije. Učili su kako smanjiti intezitet negativnih emocija posebno ljutnje i koji su prihvatljivi načini iskazivanja iste. Na vježbama su prepoznavali emocije pacijenata i promatrali kako ljudi različito reagiraju kad su tužni i u strahu. Istraživali su kako ispitni strah utječe na odgovaranje i što ga može ublažiti. Ispitivali su kako okruženje i uređenje prostora utječe na emocije. Povezivali su emocije i zakone u fizici. Na SRO su slušali klasičnu muziku i nakon toga govorili koje emocije određena glazba potiče kod njih. Pokazalo se da određena glazba potiče raspoloženje i pažnju pa se na zadnjim satovima puštala glazba.

Na zadnji dan nastave održana je svečana priredba na kojoj su učenici/ce prikazali svoje radove.

Neki su svirali, neki prezentirali slikom, a pojedini učenici pokazali su svoje uradke kroz film.

Suzana Ribarić, prof.
voditeljica projekta emocija

4.04.2016.

4.04.2016.